Radovi provedeni u voćnjaku u srpnju predstavljaju ulaganje u sadašnji rod, ali i sigurnu osnovu za narednu vegetaciju, naglašava stručni savjetnik Dragan Bejatović.
Srpanj predstavlja jedan od najvažnijih perioda u proizvodnom ciklusu voćaka, napominje stručni savjetnik, Dragan Bejatović.
Kaže, u ovom razdoblju većina voćnih vrsta nalazi se u fazi intenzivnog porasta plodova, akumulacije rezervnih hraniva i formiranja rodnih pupova za narednu godinu. Visoke temperature, povećana evapotranspiracija i nedostatak oborina mogu značajno ugroziti kvalitetu i količinu prinosa, zbog čega pravilno navodnjavanje i pravovremena zelena rezidba imaju veliki značaj u suvremenoj voćarskoj proizvodnji.
"Voda predstavlja jedan od osnovnih faktora uspješne voćarske proizvodnje", naglašava ovaj stručnjak dodajući da u srpnju, kada su temperature najčešće visoke, potrebe voćaka za vodom dostižu maksimum.
Njen nedostatak u ovoj fazi dovodi do usporavanja fotosinteze, slabijeg nalijevanja plodova, smanjenja krupnoće i kvalitete plodova, kao i slabijeg formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu.
"Posebno su osjetljivi mladi nasadi, nasadi na slabije vododržnim zemljištima, kao i intenzivni nasadi s velikim brojem stabala po hektaru", ističe dalje navodeći da je najčešći i najefikasniji sistem za navodnjavanje u suvremenim voćnjacima sustav "kap po kap“.
Taj način, kaže, omogućava ravnomjernu raspodjelu vode direktno u zonu najveće aktivnosti korijena, uz smanjene gubitke isparavanjem.
Stručni savjetnik PSSRS napominje da je prilikom određivanja količine vode potrebno uzeti u obzir:
Tako na lakšim, pjeskovitim zemljištima navodnjavanje treba provoditi češće s manjim količinama vode, dok se na težim zemljištima primjenjuju rjeđi, ali obilniji obroci navodnjavanja.
"Kod intenzivnih nasada jabuke, kruške i šljive u periodu velikih vrućina često se primjenjuju kraći intervali navodnjavanja kako bi se održala optimalna vlažnost tla. Posebno je značajna primjena fertirigacije, odnosno dodavanja hraniva putem sistema za navodnjavanje, čime se postiže bolje iskorištenje hraniva i ravnomjerniji razvoj plodova", savjetuje dalje.
Nadalje, zelena rezidba predstavlja važnu pomotehničku mjeru koja se izvodi tijekom vegetacije, najčešće od lipnja do kolovoza. Bejatović upozorava da za razliku od zimske rezidbe, koja prvenstveno utječe na regulaciju vegetativnog i rodnog potencijala, zelena rezidba ima zadatak da u toku vegetacije korigira stanje u krošnji.
Osnovni ciljevi su joj:
Tako se u srpnju najčešće uklanjaju: vodopije koje izbijaju iz starijeg drveta, uspravni i bujni izbojci koji zasjenjuju krošnju, mladice koje rastu prema unutrašnjosti krošnje, polomljene i oboljele grane.
"Kod jabuke i kruške na intenzivnim podlogama zelena rezidba je posebno značajna jer ove voćne vrste imaju izraženu sposobnost formiranja velikog broja mladica. Njihovim uklanjanjem postiže se bolja obojenost plodova, veći sadržaj šećera i ujednačenija kvaliteta", kaže on.
Međutim, kod koštičavih voćnih vrsta, kao što su šljiva i trešnja, zelena rezidba se mora izvoditi pažljivo kako se ne bi izazvalo pretjerano izlaganje plodova direktnom sunčevom zračenju, što može dovesti do pojave ožegotina.
"Navodnjavanje i zelena rezidba predstavljaju međusobno povezane mjere njege voćnjaka. Dobro opskrbljene voćke vodom lakše podnose uklanjanje dijela vegetativne mase, dok pravilno izvedena zelena rezidba omogućava bolje korištenje vode i hranjiva", naglašava stručnjak.
Zaključuje stoga da je ovo mjesec u kojem se u voćnjaku ne odlučuje samo o kvaliteti tekućeg roda, već se postavljaju temelji za buduću proizvodnju. Pravovremeno i pravilno navodnjavanje omogućava voćkama da u najosjetljivijoj fazi razvoja nesmetano odvijaju fiziološke procese, dok zelena rezidba uspostavlja ravnotežu između vegetativnog rasta i rodnosti.
Suvremeno voćarstvo zahtijeva precizan pristup i pravovremene intervencije, jer se uspjeh proizvodnje ne postiže samo visokim prinosom, već kvalitetnim i tržišno vrijednim plodom.
"Radovi provedeni u srpnju predstavljaju ulaganje u sadašnji rod, ali i sigurnu osnovu za narednu vegetaciju", zaključuje Dragan Bejatović.
Tagovi
Autorica